pixelPrvaslikaBijela

Formati digitalnih grafika

Postoji veliki broj formata za spremanje digitalnih slika, kao što su fotografije, ilustracije i grafike.

Uovom postu usredotočit ćemo se na formate koji spremaju rasterirane slike, no nećemo zaboraviti i druge koji su nezobilazni u digitalnoj grafici. To su prije svega  formati EPS, PDF i RAW. Svaki format ima specifična tehnička obilježja, neki su bolji, a drugi lošiji, ovisno o tome za što vam trebaju, za tisak ili za web.

Image duplicator

Roy Lichtenstein, Image Duplicator, 1963.

Vrste kompresija grafika

Svaki od navedenih formata sprema podatke tako da ih ili kompresira ili ne kompresira.
Dvije su vrste kompresije: Loss Less i Lossy.

Loss Less je, kako već ime kaže, kompresija slabije vrijednosti. Ovom tehnikom smanjujemo veličinu dokumenta, a da pritom ne izgubimo izvorne podatke. Ova naime vrsta kompresije traži područja piksela koji imaju jednaku vrijednost, a potom ih kodira. Na ovaj način dobivamo kompresiranu sliku koja je istovjetna izvorniku.
Lossy je kompresija veće vrijednosti. Za razliku od kompresije Loss Less njome gubimo podatke prilikom spremannja. Kompresija Lossy kompresira dokument deset puta više nego kompresija Loss Less. Koristi se za spremanje fotografija koje sadrže nekoliko milijuna boja, pa je stoga kompresija neprimjetna.

Najčešći formati su:

JPG

je najpopularniji format za prikaz slike na webu, ekranu. Najčešći je format kod spremanja fotografija u digitalnim fotoaparatima. On kompresira slike pri svakom spremanju, pa ga zato koristimo kao završni format.

JPG (engl.  Joint Photographic Experts Group) spada u formate kompresije Lossy pa je zato jedan od najpopularnijih formata za prikaz 8-bitnih slika na web-u (slika 1.). Digitalni fotografi najčešće koriste taj format pa je postao standard za digitalnu fotografiju. Zbog kompresije prilikom svakog spremanja, ne preporuča se držati dokumente na kojima radite u formatu JPG, kako ne bi došlo do neželjenog smanjenja kvalitete slike. Stoga je bolje pri radu koristiti formate TIFF ili PNG. Tek kad je slika gotova, kad je dakle više ne mislite dorađivati, trebate je spremiti u format JPG. JPG 2000 podržava 16-bitne slike, 4 096 boja, i transparenciju u skali od 16 nivoa, njegova skraćenica je JPF.

TIFF

je najčešči format dokumenta namijenjenih grafičkom dizajnu i tisku. Jedan je od formata za spremanje slika u digitalnim fotoaparatima, i dobar je izbor ako ne želite kompresitati slike. TIFF podržava sve formate boja.

TIFF (engl. Tagged Image File Format) je najfleksibilniji format. On može spremati 8, 16, 24 bitne, pa čak i 48 bitne slike. TIFF ne kompresira grafike, no ipak možete izabrati kompresije Lossy ili Less Loss pri spremanju dokumenta (LZW je kompresija Loss Less kompresija, a JPEG je kompresija Lossy). TIFF spada u najčešće formate, a možemo reći i to da je on standard za grafičke dizajnere i fotografe koji rade dokumente namjijenjene tiskanju.

GIF

je drugi najčešći format korišten na webu. Prikazuje samo 256 boja RGB-a, pa stoga služi samo za spremanje jedostavih grafika s velikm područjima iste boje, logotipa, te kratkih web-animacija.

GIF (engl. Graphic Interchange Format) je format koji prikazuje isključivo 8-bitne slike tj. 256 boja RGB-a. Pripada formatima kompresije Loss Less. Drugi je najčešće korišten format na webu. Odličan je za spremanje jednostavih grafika koje imaju velike jednobojne površine poput dijagrama, logotipa i jednostavnih stripovskih ilustracija (slika 2.). Jednostavne animacije za web od dvije sličice do kratkih klipova od nekoliko sekundi spremaju se u tom formatu. GIF podržava transparenciju na razini jednog bita, što znači za svaki piksel definiramo potpunu transparentnost ili punu boju.

PNG

je smišljen kao nadopuna formatu GIF za isključivi prikaz na ekranima. PNG ne kompresira slike i puno su teže nego u GIF ili JPG formatu, ali su zato odlične kvalitete. PNG ima veliki raspon prikaza boja i transparencije, idealan je za spremanje slika u najboljoj kvaliteti.

PNG (engl. Portable Document Format) je format koji je nastao kao alternativa formatu GIF. Pripada formatima kompresije Loss Less. Prikazuje od 8-bitnih slika, 256 boja, do 24-bitnih slika, 16 milijuna boja. PNG podržava transparenciju definiranu alfa-kanalom (engl. alpha-channel) u vrijednosti skale od 0 do 100%, što znači da možemo imati djelomično prozirne slike. Format PNG je dobar izbor za web-projekte, ali nije pogodan za tiskane projekte jer ne podržava CMYK.

BMP

rasterira sve grafike te ih pretvara u bit-mape od 1 bita, ima boje ili nema boje. Najviše se koristi za rasteriranje monokromatskih vektorskih grafika, poput logotipa i ikona.
Hudu logo bmp

BMP (engl. Bitmap Image file) rasteiranu grafiku sprema kao binarnu sliku, što znači da za svaki piksel sprema jedan bit, koji može biti ili crn ili bijel (slika 3.). BMP pripada formatima bez kompresije. Postoje još i piksel mape koje za spremanje jednog piksela koriste više od jednog bita, no one se koriste za prikazivanje boja. Pixel mape podržavaju 4, 8, 16, 24 i 32 bita pa stoga podržavaju transparentnost i sve formate boja. Većina formata koristi piksel mape u svojim grafičkim podsustavima JPG, TIFF, GIF i PNG, koje onda nadograđuju. Idealan je za logotipe kojima naknadno mijenjamo boju u programima za grafički prijelom. Svi photoshop brush-evi su BMP.

RAW-format

sprema na digitalne fotoaparate ili kamere neobrađene snimljene podatke. Služi kao “negativ” s velikim rasponom boja i svjetline. Smatra se profesionalnim formatom za spremanja fotografija na digitalnim fotoaparatima i kamerama.

RAW (engl. Raw image file) je format koji sadržava minimalno obrađene podatke iz senzora digitalnih fotoaparata, filmskih kamera, slikovnih i filmskih skenera. Ti su podaci sirovi što znači da tek trebaju proći digitalnu obradu (bit-mapovskim grafičkim urednikom), kao bi bili pogodni za tisak ili primjenu na webu. Taj format ponekad zovu digitalnim negativom, jer igra istu ulogu kao negativ u analognoj fotografiji. Ima najveći raspon boja i svjetline od svih formata.
RAW-datoteke (engl. raw – sirov) su tako nazvane jer još nisu obrađene.

Složeni formati:

EPS

se obično koristi u grafičkom dizajnu kada nam treba logo ili slika prozirne pozadine, jer smo boju pozadine već odredili u nekom programu za grafički prijelom. 

EPS (engl. Encapsulated PostScript) je dokument koji se sastoji od dva dijela, dva dokumenta. Prvi dokument je niske rezolucije i služi kao predložak (preview) drugog dokumenta (*PostScript) koji se šalje u tiskaru. Obično se koristi za spremanje gotove vektorske grafike s namjerom da se kasnije otvara u svim vektorsko-grafičkim programima, ili kad u prijelomu trebamo CMYK slike s područjima 100% transparencije. Format EPS nije namijenjen da se naknadno mijenja, već služi kao preglednik.

PDF

je otvoreni dokument namijenjen razmjeni. Podržava audio i video zapise te interaktivne gumbe i linkove. Najčešći je format koji se šalje u tisak.

PDF (engl. Portable Document Format) je dokument otvorenog tipa i standard je za razmjenu elektroničkih dokumenata otvorenog tipa. Svaki PDF-dokument sadrži potpuni rasterirani izgled dokumenta (preview), potom tekstove, fontove, grafike, audio i video zapise, linkove, interakivne gumbe i sve druge informacije potrebne da biste prikazali dokument na računalu. Taj se format može naknadno urediti. Najčešči je format koji se šalje u tisak.

*PostScript (PS) je kompjutorski jezik za izradu vektorskih grafika. Najviše se koristi u grafičkom dizajnu kao završni format dokumenta koji se šalje u tisak.